Sedam najnaprednijih svjetskih ekonomija, G-7, razgovaraju o uvođenju sankcija na izvoz ruskih dijamanata — komplikovanoj mjeri koja bi potencijalno mogla da poveća cijene za luksuznu robu.
Ruski izvoz dijamanata uglavnom je pošteđen međunarodnih sankcija nakon invazije Moskve na Ukrajinu u februaru prošle godine. To je uprkos pozivima Ukrajine i nekih evropskih zemalja na suprotno, kao i nekoliko rundi mjera usmjerenih na izvoz energije Kremlja, banke i oligarhe.
Prema podacima Opservatorije ekonomske složenosti, Rusija je 2021. zaradila oko 4,7 milijardi dolara od izvoza dijamanata. To je Rusiju učinilo osmim najvećim izvoznikom dijamanata u svijetu. Dijamanti se obično ne trguju kao nafta ili zlato, ali oni predstavljaju veliko tržište koje prevazilazi nakit. Kamenje se takođe koristi za bušenje, stomatologiju, kompjutere, između ostalog.
Neke zemlje — poput Belgije, koja kupuje značajnu količinu ruskih dijamanata — žele „globalni pristup“ ruskom izvozu, za razliku od mjera specifičnih za EU, kako bi se osiguralo da im sankcije ne naškode nesrazmjerno.
„Debata traje već neko vrijeme jer postoji jasan rizik da bi Rusija mogla jednostavno da preusmjeri svoj izvoz u zemlje koje ne učestvuju“, rekao je za CNBC Edvard Gardner, ekonomista robe u Capital Economics, za CNBC putem e-pošte.
„Ako bi sankcije bile primjenjene na način koji bi otežavao zaobilaženje, onda bismo mogli da vidimo manje ruske ponude na tržištu i veće cijene“, rekao je on.
Industrija dijamanata u Evropi zabrinuta je zbog preusmjeravanja trgovine kamenjem na druga tržišta, kao što je Dubai, zbog mogućnosti da plati više za robu i neuspjeha da značajno umanji prihode Rusije od trgovine.
Kao takav, G-7 vodi razgovore o tome kako da koristi tehnologiju za praćenje originalnog izvora kamenja.
U martu su SAD i EU u saopštenju navele da „Rusija nastavlja da zarađuje milijarde dolara od trgovine dijamantima“ i da obije „ostaju privržene nametanju ekonomskih posljedica Rusiji zbog njenog ničim izazvanog rata u Ukrajini“.
Hans Merket, belgijski istraživač prirodnih resursa u Međunarodnoj službi za informacije o miru, nezavisnom istraživačkom institutu, rekao je da su sankcije ruskim dijamantima pitanje vremena. Ako nije u sljedećem paketu, onda u onom poslije toga, rekao je on.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen govorila je u utorak o 11. paketu sankcija Rusiji, o kome se trenutno raspravlja među 27 prijestonica EU, ali nije spomenula da će u ovoj rundi biti dijamanti.
Umjesto toga, sljedeći set mjera će se fokusirati „na suzbijanje zaobilaženja“.
Među nekoliko rundi sankcija do danas, mjere EU su bile usmjerene na rusku naftu, ugalj, banke, bogate pojedince i medije – da spomenemo samo neke.
Tobias Gehrke, viši saradnik za politiku u Evropskom savjetu za spoljne odnose, istraživačkom centru, rekao je za CNBC da postoji „mnogo problema“ sa sprovođenjem sankcija.
On je rekao da su dosadašnje mjere protiv Rusije bile „više kaznene vrste sankcija“.
„Nema sumnje da će Rusija ostati u stanju da finansira rat još mnogo godina“, rekao je Gerke, čak i ako budu uvedene dijamantske sankcije.
EU je uvezla oko 1,4 milijarde evra (1,5 milijardi dolara) ruskih dijamanata 2022. godine, prema evropskom zavodu za statistiku. To je manje sa 1,8 milijardi evra u 2021.
Alrosa, ruska rudarska i državna kompanija, prijavila je prodaju sirovih i brušenih dijamanata u januaru 2022. od 325 miliona dolara i govorila o „velikoj potražnji“ za tom robom. Kompanija od tada nije objavila dalje rezultate.