Čelnici Kongresa i Bijele kuće pokušavaju postići sporazum o podizanju gornje granice koliko se savezna država smije zadužiti, samo nekoliko nedjelja prije zakonskog roka. Ako se rok od 1. juna probije, Ministarstvo finansija neće biti u mogućnosti spriječiti bankrot Sjedinjenih Država. Ako pregovori ne uspiju, država više neće moći da ispunjava svoje finansijske obaveze, ekonomisti predviđaju haos. Taj datum oko 1. juna, zvan “X-datum”, zavisi od poreskih prihoda i potrošnje, što može drastično varirati iz nedjelje u nedjelju, piše Washington Post.
– Bila bi to smrtonosna kombinacija, kaže Mark Zandi, glavni ekonomist Moody‘sa. Ako Kongres ne podigne važeći plafon zaduživanja od 31,4 biliona američkih dolara, to bi moglo metastazirati i srušiti cijeli finansijski sistem, što bi u konačnici uništilo ekonomiju. Došlo bi do domino efekta: prekid isplata savezne države naštetio bi privredi, što bi naštetilo tržištu dionica, što bi zauzvrat još više naštetilo ekonomiji, i tako dalje.
Teško je izračunati odnos između pada vrijednosti kuća, rasta kamatnih stopa i destabilizovanog globalnog finansijskog sistema. Neke procjene kažu da bi više od 8 miliona radnih mjesta moglo biti zbrisano, kamate na stambene kredite bi mogle porasti za više od 20 odsto, a privreda bi mogla da padne kao tokom recesije 2008.
Neizvjesnost je dostigla nivo koji nije viđen godinama nakon što je slaba republikanska većina u Predstavničkom domu uslovila podizanje gornje granice duga smanjenjem potrošnje. „Ne znamo: ovo se nikada nije dogodilo“, kaže Klaudija Sahm, ekonomista koja je radila u Federalnim rezervama. „Ono što me toliko brine je to što ne mogu da predvidim, a mislim da niko ne može, šta se dešava na Ks+1?“, kaže ona. Ekonomisti upozoravaju da najveća opasnost leži u nepredvidivosti, posebno ako se rok produži za nedjelje ili mjesece. Rizici se drastično povećavaju ako zastoj traje.
Berzanski krah
Volstrit bi vjerovatno bio prva tačka problema, piše Vashington Post. Finansijska tržišta do sada nisu poljuljana, trenutno su cijene državnih obveznica koje dospijevaju oko roka porasle, ali većina ne primjećuje te nestabilnosti. Ali kako se Amerika bliži 1. junu, očekuje se da će tenzije rasti. Strahovi od državnog neizvršenja obaveza bi se proširili finansijskim sistemom — akcijama, obveznicama, zajedničkim fondovima, derivatima — prije nego što bi se proširili na širu ekonomiju, kažu stručnjaci.
Akcije će vjerovatno pasti na osnovu očekivanja šireg ekonomskog pada, kako kamatne stope rastu i investitori povlače sredstva sa tržišta kako bi sačuvali svoj pristup kratkoročnoj gotovini. Posljednji put kada je američka vlada bila blizu bankrota na manje od nedjelju dana bilo je 2011. godine pod predsjednikom Barakom Obamom. Glavni berzanski indeksi su pali za oko 20 procjenata.
Mudis analitika procjenjuje da bi cijene akcija mogle da padnu za oko petinu, što bi uništilo milijarde dolara bogatstva domaćinstava i uništilo penzione račune miliona Amerikanaca. Bijela kuća procjenjuje da bi pad mogao da bude bliži 45 odsto. Tržište obveznica bi takođe bilo uzdrmano, jer bi se vrijednost postojećih državnih obveznica srušila zbog većih prinosa na nove.
Iznenadna recesija
Ako se gašenje nastavi, uticaj bi se brzo proširio sa finansijskih tržišta na širu ekonomiju. Pad bogatstva domaćinstava širom zemlje bi smanjio potrošnju, što bi takođe naštetilo ekonomiji. Prema jednoj procjeni, državni bankrot bi podigao kamate na hipoteke iznad 8 odsto i doveo do pada prodaje nekretnina za 23 odsto. Najdrastičniji efekat bi bio opuštanje plaćanja desetinama miliona američkih porodica koje zavise od socijalne pomoći, bonova za hranu i Medicare-a.
Probijanje gornje granice duga moglo bi da uništi 8 miliona radnih mjesta, upozorava Bijela kuća. Ako granica duga bude prekoračena, predsjednik Džo Bajden je upozorio da bi to moglo dovesti američku ekonomiju u slobodan pad. Probijanje gornje granice duga moglo bi uništiti 8 miliona radnih mjesta, prema nedavnoj analizi.
Izvor: Jutarnji list